








Prošlost i sadašnjost sefardske kulture
Ovim događajem započinjemo ciklus predavanja koja se bave temom prošlosti i sadašnjosti kulture Sefarda, sa posebnim osvrtom na njen uticaj na Balkanu.
Ali, ko su zapravo Sefardi? Često je proces emigracije i stvaranja zajednica sefardske dijaspore bio složen i trajao je godinama ili čak generacijama, ne samo zbog uslova putovanja u to vreme, već i zato što se dešavalo da pojedinac ili čitava porodica više puta prelaze iz jedne zemlje u drugu dok se definitivno ne ustale na jednoj teritoriji.
Karmen Alvares Rodriges, ataše za kulturu Ambasade Španije u Beogradu, govoriće o ponovnom susretu Španije sa Jevrejima, iz perspektive istorijske revizije odnosa između Španije i Sefarada sa jevrejskom zajednicom, od njihovog proterivanja pa sve do zakona iz 2015. godine kojim je postomcima Sefarda omogućeno dobijanje španskog državljanstva.
Sa druge strane, dr Eliezer Papo, direktor Centra za ladino kulturu “Moše David Gaon” pri Univerzitetu Ben-Gurion u Negevu, govoriće o dolasku Sefarda na Balkan, razvoju ladina kao zajedičkog jezika Sefarda Osmanskog carstva, kao i o nekim posebnostima ladino dijalekata u južoslovenskim zemljama. Institute Cervantes >>>







O IZLOŽBI, INSTITUT SERVANTES
Institut Servantes u Beogradu priređuje izložbu „Otkrijte Sefarad“, koja će biti otvorena uz degustaciju košer vina i tradicionalnih poslastica, kao i uz predstavljanje 18 gradova koji čine Mrežu jevrejskog nasleđa Španije.
Sačinjena od 20 fotografija na kojima su prikazani današnji jevrejski kvartovi u Španiji, ova izložba nas vodi kroz gradove koji su očuvali prepoznatljivi jevrejski duh, uz kraće ilustrativne tekstove na španskom i srpskom jeziku. Posetioci će imati priliku da pogledaju i kutak sefardske književnosti.
Udruženje Mreža jevrejskog nasleđa Španije - Putevi Sefarda, čine gradovi koji u svojim srednjevekovnim kompleksima, čuvaju arhitektonsku, istorijsku i kulturnu baštinu, nasleđe jevrejskih zajednica koje su tu živele.
Članovi Mreže zajednički nastupaju u odbrani jevrejske istorijske baštine i legata, promovisanjem kulturnih, turističkih i akademskih projekata i sprovođenjem politike nacionalne i internacionalne razmene iskustva, doprinoseći na taj način međusobnom poznavanju i poštovanju naroda, kultura i tradicija. Na sajtu Instituta Servantes >>>
INFORMACIJE
TEHNIČKE KARAKTERISTIKE IZLOŽBE
Radovi: 20 fotografija 100 x 80 cm.
Autor/ka/i/ke: Red de Juderías de España
Vreme nastanka: 2018
Umetnička forma: fotografija
Katalog: folleto serbio
Otvaranje: dana 11/12/2018 u 19:00
Trajanje: od 12/11/2018 do 15/02/2019
Ulaz slobodan. Izložba će biti privremeno zatvorena za publiku od 22. decembra 2018. do 14. januara 2019.
Institut Servantes (Beograd) / Instituto Cervantes (Belgrado) - Sala de exposiciones
Cika Ljubina 19, 11000 Beograd (Serbia)
OTVARANJE IZLOŽBE I PREDSTAVLJANJE MREŽE JEVREJSKOG NASLEĐA ŠPANIJE







O PREDAVANJU, PRESS SLUŽBA JOB
U utorak 11. decembra u prepunoj sali Instituta Servantes održano je predavanje posvećeno kulturi Sefarda, jevrejskog nasleđa Španje i sefardskoj kulturi u Beogradu.
Na predavanju su govorili Marta Puđ Kišal, predsednica Mreže jevrejskog nasleđa Španije, direktor Instituta Servantes Enrike Kamaćo Garsija i predsednik Jevrejske opštine Beograd Danilo Medić.
Skup je otvorio i prisutne pozdravio direktor Instituta Servantes, Enrike Kamaćo, zahvalivši se učesnicima u predavanju, direktorki Jevrejskog istorijskog muzeja gospođi Vojislavi Radovanović, kustosu muzeja Barabari Panić, Istorijskom arhivu beograda i Savezu jevrejskih opština Srbije.
Predsednica udruženja Mreže jevrejskog nasleđa Španije je prisutnima prezentovala rad i misiju na projektu Putevi Sefarda, koji čine 18 gradova Španije, koji u svojim srednjevekovnim kompleksima, čuvaju arhitektonsku, istorijsku i kulturnu baštinu.
Direktor Instituta Servantes gospodin Enrike Kamačo je predstavio projekat „Sefardska ruta u Beogradu“ uz prezentaciju fotografija i članaka iz Arhiva jervejskog muzeja, Arhiva grada Beograda i drugih izvora.
Predsednik Jevrejske opštine Beograd Danilo Medić govorio je na temu “Sadašnjost i budućnost Jevrejske zajednice u Beogradu” osvrnuvši se na predratni period u kome su se jevreji uspešno uklopili u srpsko društvo, uz konstataciju da je u posleratnim godinama sve do danas oporavak Jevrejske opštine Beograd bio spor i težak i na granicama opstanka, a demografski pokazatelji su bili nemilosrdni.
Država Srbija je prva država u Evropi, jedina od svih 46 potpisnica Terezinske deklaracije koja je donela Zakon o otklanjanju posledica oduzimanja imovine žrtvama Holokausta koje nemaju živih zakonskih naslednika. Ovaj zakon omogućava revitalizaciju Jevrejske zajednice Beograda i Srbije. Proces restitucije se uspešno realizuje i uz drugi deo pomenutog zakona koji podrazumeva i isplatu 950.000 evra na godišnjem nivou za sve jevrejske zajednice omogućava idealnu osnovu za dalji razvoj. Planovi i programi za razvoj i napredak jevrejske zajednice u Beogradu se u potpunosti fokusiraju na članstvo, odnosno promene koje treba da omoguće boljitak za svakog člana zajednice. Takođe, plan podrazumeva rad na sprečavanju asimilacije i podizanje nataliteta u zajednici. Na sajtu JOB >>>
Video sa prezentacije mreže za očuvanje sefardskog nasleđa
